Žene su zakon!, poručile su jutros predstavnice koalicije Možemo!, Nova ljevica, Radnička fronta, ORaH, Zagreb je naš! i Za grad, prilikom predstavljanja čak 6 nositeljica njihovih lista u izbornim jedinicima. Govorile su o tome što znači ženska politika i ravnopravna uključenost žena u politiku. 

Sandra Benčić (Možemo!) uvodno je istaknula kako je ovo “povijesni trenutak u hrvatskoj politici jer koalicija Možemo, Nova ljevica, Radnička fronta, Orah, Zagreb je naš i Za grad po prvi puta ističe liste za parlamentarne izbore na kojima ima više žena nositeljica lista nego muškaraca. Čak 6 od 11 lista nose žene, a uz to na svim listima imamo potpuni rodni paritet.  Ponosne smo na činjenicu da naše liste nose žene koje su se dokazale u borbi za rodnu ravnopravnost, na ulici i u institucijama.”

Danijela Dolenec (Možemo!/Zagreb je naš!), nositeljica liste u 6. Izbornoj jedinici poručila je “mi smo jedina politička opcija koja rodnu ravnopravnost implementira u praksi”, naglasivši da i HDZ i SDP imaju po jednu nositeljicu, “a mi imamo 6 nositeljica i još važnije – program za postizanje rodne ravnopravnosti”. Podsjetila je da SDP uključivanje žena vidi kao “eksperimentiranje”, te zaključila da se oni koji rodnu ravnopravnost smatraju eksperimentom ne zaslužuju nazivati ljevicom. “Osigurat ćemo društveno i materijalno priznanje svim ženama koje obavljaju ključne poslove u društvu, od učiteljica i odgajateljica, medicinskih sestara do trgovkinja, radnica u ugostiteljstvu i u industriji. Kada uđemo u Sabor, zastupnici neće više moći ignorirati probleme koje pogađaju žene”. Naglasila je da koalicija beskompromisno zastupa pravo na dostupan, siguran i besplatan pobačaj, a protive se i naknadnom korištenju instituta priziva savjesti. “U potpunosti ćemo provesti Istanbulsku Konvenciju, a tražit ćemo i izjednačavanje prava LGBT osoba u svim domenama života, uključujući pravo na posvajanje.”

Rada Borić (Nova ljevica), nositeljica liste u 7. Izbornoj jedinici upitala se “koliko je Hrvatskoj ‘važna’ ravnopravnost spolova, kad smo u zadnjem sazivu Saboru imali najmanji udio žena od samo 12,6%, dok je u EU taj postotak između 30 i 50.”Borić je naglasila da “5 godina nije donesena Nacionalna politika za ravnopravnost spolova, da je Nacionalni akcijski plan za UNSCR 1325 – donesen nakon 5 godina, a za vrijeme predsjedanja EU-om, Hrvatska je održala konferenciju na temu žena na tržištu rada – bez govornica iz civilnog sektora. “U Saboru ćemo se boriti za to da se poštuju sve potpisane međunarodne konvencije i svi zakoni koje štite žene od diskriminacije i nasilja u obitelji i na radnom mjestu”, rekla je Borić. Zaključila je “Dosta nam je da nas se pita samo za ženska prava. Imamo znanje i borbenost, spremne smo i ulazimo u Sabor.”

Katarina Peović (Radnička fronta) rekla je da ženska prava uključuju i zadovoljene osnovne materijalne uvjete, podsjetivši da “naše radnice i radnici rade više sati od evropskog prosjeka, a plaće su im među najnižima u Europi, a Hrvatska je na vrhu ljestvice nesigurnih ugovora na 3 mjeseca.” Peović je naglasila da smo u pandemiji korona virusa vidjeli kako su upravo radnice bile najizloženije: liječnice i medicinske sestre bolnicama, prodavačice u trgovinama, majke koje rade od kuće i čuvaju djecu, nastavnice u školi na daljinu, prodavačice u kioscima. “Otišli smo na izbore zbog kalkulacije vladajućih da će biti nagrađeni prije nego što svi socijalni pokazatelji potonu još dublje – nemojmo im to oprostiti!” Zato će se u Saboru zalagati “za ženska prava kroz osiguravanje temeljnih materijalnih uvjeta – ugovora na neodređeno, kolektivnih ugovora, dizanje minimalne plaće i slobodnih vikenda.”

Nataša Hlaban, nositeljica liste u 3. Izbornoj jedinici osvrnula se na brigu za najosjetljivije skupine u društvu, naglasivši da “govorimo o gotovo pola milijuna naših sugrađana s invaliditetom. Za unaprjeđenje kvalitete njihovog života “nužne su izmjene u zakonskim odrednicama unutar socijalne skrbi, uključujući inkluzivni dodatak, osobnu invalidninu, osobne asistente i dostupnost zdravstvene skrbi”. Hlaban je naglasila da posebice u ovoj problematici “važnu ulogu imaju organizacije civilnog društva, koje su nerijetko preuzele posao državnih institucija, a koje se u zadnje vrijeme pokušava marginalizirati, svesti na ukras”.  “O natječajima kroz koje se financiraju ne treba ni posebno govoriti, već ih mijenjati, ubrzati, učiniti transparentnijim cijeli proces. Ovo je u izravnoj vezi s našim ciljem demokratizacije ekonomije  kroz poticanje društvenog poduzetništva.”

Atana Grbić Martinović (ORaH) govorila je o klimatskim promjenama koje se negativno odražavaju poglavito na kvalitetu života žena, koje i ovako nose veliki teret. “O klimi nam ovisi poljoprivreda, turizam, šumarstvo, ribarstvo, energetika. Klimatske promjene nam ukazuju koliko smo ranjivi. Danas je više nego ikad potrebno osigurati zelenu i održivu politiku. Također je iznimno važno osigurati energetsku i prehrambenu neovisnost.” Grbić Martinović rekla je da će se u idućem sazivu parlamenta zalagati za hitno povećanje transparentnosti u dodjeli poticaja za ekološku poljoprivredu, uvođenje obavezne zelene javne nabave koja će osigurati da svi vrtići, škole, bolnice, domovi umirovljenika hranu otkupljuju od lokalnih proizvođača. “Uvest ćemo transparentan sustav poticaja za obnovljive izvore energije i poticanje instaliranja solarnih panela u kućanstvima, uz ukidanje poticaja za velike proizvođače”.